piše filmska kritičarka i redateljica Rada Šešić
Moje prvo filmsko iskustvo bilo je u Pacasovom kinu, tada zvanom “Partizan”. Gledali smo film “Kapetan Lesi”. Mene i moje sestre, vodio je naš susjed, tada već odrasliji dječak, danas na žalost pokojni, Vlado Kudumija. Sve mi je djelovalo tako stvarno, tako istinski da sam umirala od straha dok se pucalo u krupnom planu. Nikada neću zaboraviti taj doživljaj, to svoje prvo filmsko iskustvo. Kakvo će filmsko iskustvo imati djevojčice i dječaci Bjelovara danas, kada su oba kina zatvorena?
Čarolija filmskog mraka, pokretnih slika, zvuka, koji kao da dolazi sa svih strana i čini nase iskustvo vjerodostojnim, nezaboravnim i duboko inspirativnim, obilježava našu dušu zauvijek. Srebrni ekran ne može se zamijeniti ni TV ekranom, a ni filmovima koje gledamo s dvd-a.
Zagrebački redatelj Goran Rušinović, s čijim se filmom Buick Riviera (s izvrsnim Slavkom Štimcem i Leonom Lučevom) u Domu kulture 15. travnja otvara novo poglavlje u povijesti bjelovarskih kina, napravio je prije nekoliko godina dokumentarac (Bosnavision) o djeci u Bosni koja, rođena u ratu i živeći u udaljenom zaselku, nisu nikada dozivjela čaroliju filmskog mraka. No, u obližnji gradić jednog je dana stiglo pokretno kino. Glas se brzo pročuo. Uzbuđena djeca, pješačila su po nevremenu i desetak kilometara. Došavši pred improvizirano kino, učinila su nešto što me je ganulo do suza – sva od reda, djeca su skinula svoje zaprljane čizmice i cipele i ušla svečano u kino kao u kakav hram. Pomislila sam odmah na dirljivu pjesmu Dragutina Tadijanovića o učeniku koji bosih nogu bojažljivo ulazi u učiteljičinu sobu s prekrasnim sagom.
Bjelovarska kina nisu imala ni posebne dvorane ni sagove, ni posebna platna ni zvučnike. Ipak, bila su hramovi – i kulture, i obrazovanja, i zabave. Oni koji su posjećivali bjelovarska kina godinama, sigurno su upamtili nekoliko referenci o Nizozemskoj kinematografiji- recimo filmove P. Verhoevena (što se na nizozemskom izgovara Ferhufena) te čuvenu Emanuelu, filmove sa zagonetnom Silvijom Kristel za koju sam tek ovdje otkrila da je rođena Nizozemka.
Filmski program, koji Bjelovarčanima pruža priliku da se i dalje obrazuju i uživaju u sedmoj umjetnosti, donosi upravo nekoliko novih nizozemskih filmova. Zapravo, malo se zna o kinematografiji ove šesnaest i pol milijunske zemlje. Kao da tu i nema baš nekih filmova za pohvalu. A zapravo, itekako ima.
Nakon Oscara (1959) dokumentaristu Bertu Hanstri koji je ušao u sve svjetske enciklopedije sa svojim filmom Glas (Staklo), Nizozemska je u zadnjih desetak godina dobila još dva Oscara za igrani film. Jedan je dobila redateljici – feministici Marleen Gorris za film Antonija (1996), a drugi, mladi Mike van Diem za povijesnu sagu Karakter (1998). Te ste filmove možda čak i gledali. No, ovo što sada stiže iz Nizozemske kao najnovija igrana produkcija, zasigurno je posve nepoznato Bjelovarčanima, a itekako je intrigantno. Najnizozemskijim od svih autora smatra se Alex van Warmerdam. On analizira društvo, obitelj, pohotu, škrtost, komunikaciju, ljubav …na najvjerodostojniji, sjevernjački način, koji mnogi strani kritičari prepoznaju kao- tipično nizozemski.Takav je i njegov najnoviji film Ober (Konobar) u kojem se autor lucidno poigrava sa samom filmskom formom. Na Berlinskom festivalu nagradjen film Raak (Kontakt) djelo je nadarenog Hanre Smitsmana. Njegov igrani prvjenac film Skin dirljiva je priča o odrastanju u Amsterdamu, gradu multikulturalnosti i multireligije, što ponekad dovodi do zbrke i sukoba. Najpoetičniji nizozemski autor je Jos Stelling, redatelj koji također (kao i mi) živi u Utrechtu. Ispiriran istočnoeuropskom filmskom estetikom, ovaj izrazito sineastičan autor, u Bjelovaru se predstavlja sa djelom Duska, filmom koji gotovo bez riječi, vrlo elokventno govori o umjetnicima, prijateljstvu, nesporazumima. Film je pun humora, ali i pomalo tužan, no beskrajno topao i nježan.
I da ne opisujem dalje, predlažem da jednostavno dođete na projekcije svih filmova i da nam poslije kažete što vas se najviše dojmilo, pa da znamo kakav filmski izbor napraviti za naš sljedeći program.
Uživajte!
DOKUart 2024.
Poveznice
Arhiva
O nama
Društvene mreže